Commémoration du 9 ième anniversaire du génocide des Tutsi du Rwanda
par la communauté Rwandaise de Toronto


City hall -Toronto

12 avril 2003, journée chargées d’émotions et de mauvais souvenirs, neuvième commemoration du genocide des Tutsi du Rwanda, par les Rwandais de la communauté de Toronto. Dans cette élégante batisse de la Mairie de la ville de Toronto(City Hall), 4 orateurs avaient été appointés pour addresser l’auditoire, pour transmettre un message d’espoir et de réconfort, mais surtout “du plus jamais ça”, ni chez-nous ni ailleurs.

1. Étienne Masozera , (ubuzima bw'abarescapés) : Venu d’Ottawa, présenté par la coordonatrice comme anciennement employé actif au coeur-même des rescapés du genocide (muri Ibuka), présentement fonctionnaire de Revenu-Canada, un homme d’expérience, disait-elle, qui sera d’un point de repère important pour comprendre ce qui se passe actuellement.

2. Dada Gasirabo, (women in genocide) : Une mère rescapée de l’apocalypse du Rwanda de 1994, vivant actuellement dans la ville de Toronto avec ses enfants, présentée comme travailleuse sociale.

3. Dr James Orbinski, (international Accoumptability) : Université de Toronto et friend of Rwandan Community of Toronto, anciennement membre actif de l’équipe des Medecins sans frontières à Kigali pendant le genocide.

4. Undi wagomba kuvuga numvise, utarabonetse, ni Dr KAYITSINGA, de Michigan (USA), ngo wagombaga kuvuga kuri Histoire du genocide cyangwa consequences zayo na traumatisme des rescapés (je ne suis pas sûr de ces titres). Ntiyaje, aliko batubwiye ko yohereje minutes ze, nta numwe wamenye impamvu zitasomewe muruhame, kuko nibwira ko alicyo yari yazoherereje.

Reka turebe, mu magambo avunaguye, icyo buri muntu yavuze par ordre d’intervention :

I . Masozera Étienne : IMIBERE HO Y’ABACITSE KW’ICUMU

Masozera yatangiye agira ati ni koko muri 1997 numvise ngomba kujya gufasha abandi gusana igihugu, cyane cyane mu rwego rw’abarescapés. Gasana Gallicani (umuvugize w’ishyaka “Amahoro” yansabye kubwira abantu imibereho y’abarescapés mu Rwanda.

Nagize ikibazo, kuko numvaga ntazi icyo navuga nicyo nareka. Masozera afite raison là-dessus, biragoye kubona aho uhera amaganya n’akababaro bafite, ni sujet particulièrement délicat. Yakomeje agira ati kuko nagombaga kugira icyo mvuga, nahise mo kuvuga igice kimwe mubigize imibereho y’abarescapés.

Imibereho yabo, hari izwi, ivugwa kenshi, ibonwa n’amaso, ati ariko hari n’indi itavugwa, kandi itabonwa n’amaso. Ati imwe muri iyo itaboneka, mumbabalire ntinyuke nyivuge, ni nk’ABAGORE BAMBARA COUCHES kubera ibyamfura-mbi bakorewe muri genocide, ABANA ba 12 ans BARERA BARUMUNA BABO, alibo chefs de famille, batagira epfo na ruguru, cyane cyane batagira ubatega amatwi ngo yumve agahinda kabo. Ati mubyo nari nshinzwe gukora muri IBUKA, nategaga amatwi abantu nk’abo, which is very good.

Ati na nubu ndakibuka abazaga kunganyira bambwira ko bumva bashaka kwiyahura kubera ko batagishobora kugabulira barumana babo. Ati umwe muri abo bana twaganiraga, namweretse agatabo ka Bank populaire, mubaza niba ako gatabo yarigeze akabona iwabo, umwana asubiza ko yahabonaga tubiri dusa dutyo.

Ati tujya muri bank, batubwira ko amafaranga yari muri bank populaire avant le 30 mars ashobora kumenywa, ngo ndetse bagiye muri Suisse byose babibona. (ndibaza ko bagira ngo barebe uko barecupera amafaranga kuri za comptes kubari bazifite. Masozera nta conclusion (umwanzuro) yatanze kuri izo recherches bakoze, ngira ngo byatewe numwanya muto yari afite.

Ati ibyo byose iyo ubyongeye ho abana batagira aho baba kandi iwabo bari bafite amazu, akabohozwa, akababwa mo n’abandii, pendant que les banques cumulent les intérêtes, abakobwa batanga imibiri yabo kugira ngo bashobore kugaruza ibyabo, ubwicanyi Leta yakoreraga abacitse kw’icumu bikarusha ho kubahahamura, n’ibindi, n’ibindi…..Ati mukazi narinshinzwe, ICYANSHIMISHAGA kuruta ibindi, byari uguhura n’ibibazo nk’ibyo.

Ati munkuru niyumviye, dore zimwe murizo :

Muri 97, hari inama ya Ibuka yagombaga kumara iminsi ibiri yari iteganyijwe muri Hôtel Méridien, ariko yamaze umunsi umwe kubera POLISI Denis n’amagambo ye mabi. (Kandi koko nkurikije uko Masozera yayavuze, ni amagambo mabi cyane, yavugwa n’abashinyaguzi bonyine, niba ibyo yavuze aliko byagenze koko) :

Ngo Polisi ati Abarescapés mwifuza iki ko mukabya cyane. Ko musambira byinshi nka nyabarongo, muzabisohoza ? Mwacishije make, tugatoragura ariya magufa yandagaye ku misozi (sous reserve de la connotation y’ikinyarwanda). Masozera ati nangwa nibyo byari byoroshye.

Novembre 1998, ngo Tito Rutaremara yavugiye muruhame ko Leta y’u Rwanda idashobora gushingira politique yayo ku mubare w’abantu bangana n’igitonyanga mu nyanja.

1996, ngo uwo Tito yari yabwiye Journal y’i Bruxelles yitwa Trait-d’Union, no 11, je cite : on ne peut pas faire d’omolette sans casser des oeufs. Ngo mbese ubundi abo birirwa basakuza, ni kuki batadusanze mw’ishyamba ? Ngo abantu baritotombye cyane, abarakaye kurusha ho baratinyuka babwira Tito ko iryo shyamba akangisha ko hari abarigiye mo babasanze, bagakubitwa udufuni ku rugamba.

Muri Gikoro, hagombaga gushyirwa mu cyubahiro abahaguye. Italiki igeze, basanga Bourgmestre Mutezintare ataguze amasanduka. Ngo hakaba hari umusore wari wariguriye amasanduka ye atatu yo gushyingura abantu be, maze ngo uwo Mutezintare arayamuguza. Ati nzayakwishyura. Arayamuha barahamba. Nyuma agiye kuyamwishyuza arayamwima. Uwo mushore agahora amutitirije, bukeye ngo bourgmestre ategeka abanyururu gutabururura ayo masanduku, bakayasubiza uwo muhungu. Kubwanjye ibyo bintu birenze entendement. On aura tout vu.

Rwicaninyoni yatwitse abana batatu, yarabahambiranyije, abamena ho essence, arabatwika. Arafungwa, none Inkotanyi zaramufunguye kandi zizi ibyo byose.

Affaire y’uwitwa Kabandana, n’ibindi n’ibindi bisa n’ibyo, ngo declarations za Kagame ntibuka ngo yaba yaravugiye San Franscisco, etc…

Deuil 1998 : Ngo uwitwa Mukimbiri wari ushinzwe ibyo umuco muri Jeunesse yasubiye mo amagambo asa n’aya Tito, ndetse ngo ayagira mabi kurusha. Ati aba nabo (avuga abarescapés) babaye nk’amavuta akuze, niyo atava mu rwabya. Uwo we jye sinamuzi niyo nkimwunva, aliko sinkamumenye. Ahubwo umuntu yakwibaza aho yahuriye n’amavuta, kuko iyo mvugo n’iya gitindi nyakujya.

Muri conclusions za Masozera, yatanze ingero z’abantu bakora byiza. Ngo abantu nka Mzee Eliya Gitambaro, Abenempuhwe, Mama wa Kalima ufite ka orphelinat kandi yikuriye…. Ati kuki abantu nkabo bataba benshi mugihugu ? Ngo ko inka zitukwa mo nkuru, bashatse abantu nkabo bakora byiza kandi ko bahaboneka! Ati ngize n’Imana, hano muri salle ndahabona abategetsi bavuye i Rwanda, wenda baratubwira niba ibyo byose navuze bibi hari ibyarahindutse.

Ubwo hari Bideli Joseph qui était de passage à Toronto (en privé) niwe wabwirwa ga.

Coordonatrice yahise abwira Bideli, ati bwana Ministiri wagira icyo uvuga kuri ibi bintu bimaze kuvugwa ? Bideli ati uramenye ntabwo ndi Ministiri, ati aliko ndagira icyo mbivuze ho. (Ngira ngo Bideli ni directeur wa Radio-Rwanda). Afata ijambo, avuga ko mubyo Masozera yavuze hari ibiri byo, kandi ko byose biri muri consequences za genocide. Ati ba Tito naba Polisi uvuga, nabo bapfushije abantu, ko ibyo byose ari consequences za genocide. Au-delà des 5% du budget national yagenewe abarescapés, buri mukozi rémunéré uri mu Rwanda atanga 1% de son salaire ijya mu kigega cyabo. Ati details zuko iyo ikoreshwa sinzizi, zizwi n’ababishinzwe, ubundi amikoro ni make, aliko Leta ikora ibyo ishoboye devant l’immensité des besoins.

Coordinatrice atanga ijambo, abantu ngo bagire icyo bavuze kubyo bamaze kumva kuri izo interventions zombi. Sinirirwa mvuga amazina yabagize icyo babivuga ho, kuko bose bavugaga bimwe. Bose bumvishaga Masozera na Bideli ko tutazanywe no guterana amagambo ya politique, kuri uyu munsi. Rembering day. Bati hari indi minsi, mumwaka haba 365, abashaka gukora politique muzahitemo ikindi gihe, c’est pas le moment de faire la promotion de vos idéologies politiques respectives. On leur a fait sentir, (unanimité) ko “qui a fait quoi, qui a dit quoi, ntawe ukeneye kubyumva uyu munsi”. Si je ne me trompe pas, on était tous fort mal à l’aise avec ça, on lisait aisément la réaction négative sur les figures des gens. Bacisha ho akaririmbo kababaje cyane, karirimbwaga (en entr’act ), na groupe de 3 ou 4 personnes.

Hakurikiye ho Docteur James. Il m’a agréablement surpris. Yahise atwibagiza amagambo mabi twari tumaze kumva, atugarura muri mood ya remberence. Il nous a longuement parlé de son aventure personnelle comme médecin étranger qui s’est ramassé au centre d'un genocide (qui n’est pas le sien), mais avec lequel il s’est senti le devoir moral parmi les rares derniers qui restaient sur terrain, de composer avec.

Les amputations qu’il avait à faire à l’hôpital Roi Fayssar, les drainages des blessures pourries de toutes sortes et de toutes tailles, le réconfort des malades, le soutien moral des parents des victimes….l’immense chagrin de voir tous les étrangers abandoner le Rwanda au moment crucial, le destin qui a voulu qu’il soit là, lui etc….C’était un moment particulièrement émouvant. Un médecin très jeune encore, qui l’était encore plus forcément pendant ce genocide en 1994 (qui n’est pas le sien, devrais-je le rappeler, meme s’il le vit intensément, plus que vous ne pouvez l’imaginer d’après ce que j’ai pu constater).

Nous avons tous succombé à la profondeur de l’abîme du genocide, à travers ce qu’il appelle “MES PETITES HISTOIRES”. - Des gardes qui n’ont pas pu stopper une maman d’un jeune que j’étais entrain d’emputer la jambe, qui a foncé dans la salle d’opération, a arraché mon patient de mon bloc opératoire, juste pour le serrer très très fort dans ses bras, et de lui dire : “ Tu ne peux pas mourrir, parce que je ne te quitterai pas, jamais…J’étais tout étourdi devant une telle scène, continue le Dr James, je venais tout juste de poser mon dernier pensement, mais j’avais une telle tristesse, interdit devant un amour aussi impuissant, à la fois foudroyant. Il continue, c’est à cet instant précis que j’ai compris que les Rwandais sont capables de se ressaisir, de ressortir du néant grace à leur force de caractère. Ati bwabaye ubwambere mbonye un amour d’une telle force kuva nabaho.

Il nous a parlé d’une autre petite histoire d’un enfant qu’il avait operé à cause d’une infection, et qui après il ne voulait rien manger. Ils auront tout essayé, il ne voulait rien savoir. Finalement, sa jeune soeur le suppliait, pleurait, mais rien n’y faisait. Les médecins confirmaient que s’il s’obstine à ne pas manger, il allait bientôt mourir. Il s’affaiblissait chaque jour, finalement, sa jeune soeur prit la decision de recourir aux grans moyens. Elle se mit à gifler (tout en larme) criant à son frère, mange, mange, mange, sinon tu meurs toi aussi. Elle l’a tellement gifflé devant nous, le gars la regardait avec beaucoup de tristesse mêlée de surprise, puis il a mangé après plusieurs jours, et il s’en porté mieux !

Ati ibyo byose nta handi nabibonye, l’amour chez les Rwndais est très puissant malgré ce qui est arrivé, et c’est un signe qui donne beaucoup de place à l’ESPOIR. Malgré la dévastation, c’est un homme très très optimiste en l’avenir des Rwandais. L'international ntiyayivuze ho cyane, on y reviendra kuko arabizi byose.

Yarangije agira ati, une autre belle surprise de la journée pour moi, ati tugomba kuba Honest, tukirinda gukabya. Ati Leta y’u Rwanda hari byinshi yakoze, nubwo hari n’ibindi byinshi itashoboye. Le gouvernement vient de passer un certain nombre d’année dans l’ambiguïté yumvikana; neuf ans ont passé, ati umwaka utaha nous commémererons le dixième anniversaire, hazaba hageze ko Leta igira priorités mubyo ikora, pour regarder devant, vers l’avenir. You cannot simply site down and live in memory of 1994, kuko ariyo nzira umwanzi ashaka pour vous.

Pendant la célébration du dixième anniversaire, you have to try to overcome the international blindness, you have to celebrate life without forgetting, you have to try to smile, you have to have enough accountability to force some people to tell the truth about what really happened in 1994, because many pieces of the huge puzzle are still not placed yet. Voilà ce que je pense pour la prochaine année, et j’ai confiance, ensemble nous y arriverons, car vous avez encore quelques amis. Muri conclusion ye, il a eu un mot positif kuri gacaca. Ati Abanyarwanda mwagize an incredible wisdom ya gacaca, because I believe it a + which will help your country to move on.

Mbibutse ko James yavugaga mu cyongereza, niba hari icyo namuviye uko kitari, (nubwo numva ntacyo), biraba ari icyongereza cyanjye kitatari kiza, kandi muzi ko bitoroshye kumva ibintu mu rurimi ukabyandika murundi utari professionnel. Ikindi nuko Masozera yavuze mu Kinyarwanda, akavuga mbere ya James, James akaba atumva ikinyarwanda, bakavuga ibintu diamétralement opposé kuburyo wakwibwira ko atemeranya nibyo Masozera yavuze.

Urebye, Masozera était vénu précisément profiter de la tribune pour ACCUSER. C’est facile, c’est même trop facile d’accuser dans certains cas, surtout ko ibyinshi mubyo yaregaga byabaye kera, akaba ari bibi koko nta muntu numwe muzima ubishyigikiye uretetse ababikora, niba bigikorwa koko. Simbona uko nabisobanura, aliko ninko gushaka kugenza imodoka à 120 km/heure, irimo frein à main. ON N’AVANCE PAS BEAUCOUP, unutsa ibiboko kera niko mu Rwanda bavugaga !

Hakurikiye ho Dada Gasirabo. Yavuga abatagarugoli muri genocide, abyitwara mo neza cyane. Atwibutsa ukuntu kwica abagore uba wishe igihugu cyose, kuko umugore mu Rwanda ari umutima w’urugo. Atubwira ukuntu ibikomere biri kumubiri no kumutima w’abagore, na humiliation bagize mubyo baciyemo byose byashegeshe igihugu cyacu de façon irréductible, aliko ko tudakwiye gukura yo amaso, we have to move on, yakoresheje iryo jambo to move on inshuro nyinshi (nawe yavugaga mu cyongerereza).

Ati ubundi muri kamere na culture nyarwanda, ntamugore wica. Ati aliko muzi ba Nyiramasuhuko bahagarikiraga interahamwe ngo zandalike abatutsikazi, ba Soeur Kizito batamagurishije abo bahungishirije iwabo, ba Rosa Karushara, …

Dada ati researches ziherutse kuba, zerekanye ko mubagore barokotse mu Rwanda, 2/3 mubabaye violées barwaye sida. Ati nimutekereze kuba urwaye sida ubizi, ukikiye umwana w’umejenocidaire (kuko urukundo rwa kibyeyi nta limite rugira). ati niba abo babyeyi bemera kugumana abo bana, twe n’iki cyatubuza kumovinga on ?

Ati abo babyeyi, malgré l’immensité de leur chagrin, bagerageza kwirwana ho. Elles essayent de remplacer leurs maris comme elles peuvent, dans toutes sortes de tâches, traditionnellement réservées aux hommes. Yavuze une phrase qui m’a rejoint personnellement, à cause de la force des mots qu’elle a minutieusement choisis, et combien appropriés. Ati ibyo mwavuga byose, n’uburyo wabivuga mo ubwo aribwo bwose, nta nakimwe cyasobanurwa n’amagambo, ngo cyumvishe isi agahinda bafite.

Dada arangiza agira ati ibyiza jye mbona, ni ukureka kwiheba, tukagabanya amagambo, tugafasha abo bantu kubaho. They need our support, they do not need our good speeches.

Hagomba gukurikira ho Dr Jean Kayitsinga, ntiyabonetse, nta mpamvu bavuze.

Abantu babonye akanya ko gutanga ibitekerezo byabo, no kubaza ibibazo bafite. Nabonye nanjye akanya gato, j’en ai profité pour remercier Dr James de son intervention yanyuze benshi cyane. (Plus tard) yaje no kunyemerera ko azampa ses petites histoires comme il les appelle, ubwo muzazibona kuri iyi site bientôt.

Nanaboneye ho kubaza Masozera, nti muri conclusions zawe usaba ko abagiraneza Leta ikwiye kureba uko ibongera (ba Gitambaro n’abandi nkawe, nti aho kwirirwa urega ibi n’ibi byabaye aha n’aha), kuki utagumye i Rwanda iruhande rw’abo bana wafashaga, uvuga ko wakundaga kubumva; iyo ugumana n’abo bagira neza ntibyajya ga kuba byiza kurusha ho ?

Yaranshubije ati, “I did my best”. Kandi ndabyemera. He really did it. Ikintu cyose umuntu akoreye imfubyi, aho ari hose, ndagishima, ibindi byose n’amagambo. Iwacu ngo ntabisanganwa nkayo.

Arthémon Rurangwa

Ejo nzabageza ho uko Communauté ya Hamilton yagize iyo Commémoration.

back